Tag Archives: KORIZMA

DUHOVNI KUTAK

7 načina kako imati dobru korizmu

Published by:

VRIJEME ASKETSKE BORBE

Za dobru korizmu treba se usredotočiti na dobru pripravu, tj. disciplinu. U protivnom ćemo lako propustiti ljepotu ovog vremena…

Foto: I.P./Bitno.net

Korizma je vrijeme pokore i asketske borbe. Neprijatelji s kojima se borimo su požuda, svijet i đavao. Cilj korizme je pročistiti srce kako bismo na Uskrs, naš najveći blagdan, radosno mogli slaviti uskrsnuće našega Gospodina. Na neki način, korizma treba biti mikrokozmos naše cjelokupne borbe na Zemlji, baš kao što je blagdan Uskrsa mikrokozmos našeg nebeskog trijumfa u Kristu. Ipak, za dobru korizmu treba se usredotočiti na dobru pripravu, tj. disciplinu. U protivnom ćemo lako propustiti ljepotu ovog vremena.

Osobno, često započinjem korizmu s najboljim namjerama. Zamišljam sebe kako živim poput monaha u pustinji – posteći i moleći. Uglavnom prvi tjedan i uspijem uz pomoć vlastite snage, no tada, upravo kada si stvaram dobru sliku o sebi kako sam dobar u postu i molitvi, sve se raspadne i susrećem se licem u lice s vlastitom slabošću.

Svi smo bili u takvim ili sličnim situacijama, stoga želim s vama podijeliti sedam praktičnih načina kako imati dobru korizmu.

1. Napravite si plan

Najbrži način za upropastiti korizmu je imati dobre namjere, ali ne i dobar plan. Budite precizni. „Više ću moliti“ nije dovoljno dobar plan. Kad donesete odluku, svakodnevno se pridržavajte svoga plana. Korizma je vrijeme molitve, posta i djela ljubavi. Za svaka ova tri navedena načina odaberite kako ćete se u svakomu poboljšati. Zapišite si to na papiru i tako svaki dan ili tjedan smislite novi način.

Jedan savjet: neka plan bude ostvariv. Često smo pretjerano ambiciozni i obvezujemo se na previše. Ako padnemo u tim visoko postavljenim ciljevima, možemo se lako obeshrabriti i odustati, a to znači pobjedu za đavla. Neka vaše odluke budu jednostavne i praktične, a vaša će korizma tim više biti uspješnija.

2. Pročitajte dobru knjigu

Sveci nas stalno potiču da trebamo čitati dobre i poticajne duhovne knjige, a uistinu nema boljeg vremena za početak ove mudre prakse nego u korizmi. Čitanje Svetog pisma i životopisa svetaca je odličan početak. Evo nekoliko prijedloga za čitanje u korizmi:

„Nasljeduj Krista“,  Tome Kempenca

–  „Rasprava o pravoj pobožnost prema Djevici Mariji“, sv. Ljudevita Montfortskog

„Pismo Prijateljima križa“, sv. Ljudevita Montfortskog

„Ljubav vječne Mudrosti“, sv. Ljudevita Montfortskog

„Duhovni boj“, Lorenza Scupolija

– „Kako ćemo ljubiti Isusa Krista, sv. Alfonsa Marie de Liguorija

„Filotea“, sv. Franje Saleškog

„Duhovnost posta“, Charlesa Murphyja

„Razmatranja o muci Kristovoj“, bl. Johna Henryja Newmana

– „Predanje Božjoj providnosti“, Jean-Pierre de Caussadea

„O molitvi i razmatranju“, sv. Petra Alkantarskog

„Hod prema Uskrsu“, Josepha Ratzingera

„Život Kristov“, Fultona J. Sheena,

Traži mir i idi za njim“, Jacquesa Philippea.

3. Ispitajte sebe

Korizma je izvrsno vrijeme za dublju analizu stanja naših duša. Koje su vaše mane dominantne? Imate li kakvih skrivenih idola u svom životu? Što vas priječi od slijeđenja volje Božje svim srcem? Učinite temeljit ispit savjesti koji će vam pomoći procijeniti vaše duhovno zdravlje.

Zapamtite, smisao korizme nije samo u odricanju od slatkiša i drugih stvari u kojima uživamo, već u pokajanju, što znači odustajanju od grijeha i povratku  k’ Bogu, našem dobrom Ocu. Redovni ispiti savjesti nas uvode dublje u našu nutrinu i to može biti bolno, no to je zdrava bol koja obnavlja dušu.

4. Priznajte i ispovijedajte svoje grijehe

Nakon što ispitate svoju savjest, logičan sljedeći korak je otići na ispovijed. Prije primanja tog sakramenta, sjetite se pet uvjeta za dobru ispovijed: 1) ispit savjesti, 2) iskreno kajanje zbog toga što je uvrijedilo Boga, 3) čvrsta odluka da ne griješi više, 4) čista ispovijed (ne prešućujte nikakve grijehe) i 5) pokora za grijehe koje ste počinili.

5. Molite

Budimo iskreni, svi možemo više moliti, a korizma je prikladno vrijeme za planiranje i provedbu svakodnevne molitve koja može ući u naše dnevno pravilo kroz ostatak godine. Tijekom ovog liturgijskog razdoblja, međutim, potrebno se posebno usredotočiti na molitve pokajanja za naše grijehe i obraćenje srca. Evo nekoliko prijedloga:

– pokajnički psalmi: 6; 31; 37; 50; 102; 130 i 143,

– žalosna otajstva krunice

– križni put

– krunica božanskog milosrđa

– molitve predanja pred križem.

6. Postite

Isus je postio u pustinji. Korizma je dobro vrijeme da preusmjerimo svoje napore i obnovimo našu predanost. Posebno bismo trebali postiti od stvari koje od nas često oduzimaju dragocjeno vrijeme.

Jeste li ovisni o Instagramu ili Facebooku? Postite od njih. Možda nikako ne propuštate neku seriju na TV-u? Odustanite od te serije. S druge strane, možda volite kritizirati druge? Napravite poseban napor da se brzo riješite negativnog govora. Smeta vas nešto drugo? Odstranite to od sebe. Isus je rekao: „Ako te i oko tvoje navodi na grijeh, iskopaj ga!“ (Mk 9, 47). Uistinu, što god nas udaljuje od Božjeg kraljevstva treba napustiti.

7. Dajte milostinju

Za vrijeme korizme smo posebno pozvani dublje osjetiti žrtvu Gospodina našega Isusa Krista na križu. To je najveći čin velikodušnosti u povijesti, jer Isus nije umro samo za svoje prijatelje, već i za svoje neprijatelje. „Bog pokaza svoju ljubav prema nama time što je Krist, dok smo još bili grešnici, umro za nas“ (Rim 5,8).

Velikodušnost Božja u Kristu treba nas potaknuti da budemo velikodušni i milosrdni prema drugima, osobito onima siromašnima i u potrebi. Ove korizme pokušajmo pronaći način da i sebe dajemo (npr. pomaganjem beskućnicima). Sjetite se Isusova obećanja: „Tko napoji jednog od ovih malenih samo čašom hladne vode jer je moj učenik, zaista kažem vam, sigurno mu neće propasti plaća.“ (Mt 10, 42)

8. Ne možete ništa izgubiti

Počeo sam ovaj post govoreći o svom neuspjehu na početku korizme, a ipak, kad je riječ o korizmenoj disciplini, neuspjeh zapravo i nije moguć. To znači da nam pad u našim odlukama (općenito u duhovnom životu) može pomoći da rastemo u poniznosti i poznavanju vlastitog duhovnog siromaštva, a rast u njima je uvijek duhovni napredak.

Ove korizme dajte najbolje od sebe. Potrudite se iskorijeniti grijeh i njegovati svetost. No, kad padnete i pogriješite, shvatit ćete da čak i oni koji se mogu smatrati pravednima padaju sedam puta dnevno (usp. Izr 24,16). Neka vaš neuspjeh bude pouka u poniznosti koja vas vodi natrag milosti Božjoj koja teče iz probodenog Srca Isusova . U konačnici, to je istinsko srce korizme.

Sam Guzman | catholicgentleman.net

DUHOVNI KUTAK

Istinski duh korizme

Published by:

RAZMIŠLJANJE UZ PEPELNICI

Evanđeoski odlomak koji čitamo danas kad započinjemo sveto korizmeno vrijeme govori nam o istinskom duhu koji trebamo posjedovati dok postimo, molimo i dijelimo milostinju

Istinski duh korizme

Isus jasno ističe da nije dovoljno samo po sebi postiti, moliti i činiti djela milosrđa, nego to treba činiti u duhu samozatajnosti i poniznosti koji je po volji Ocu nebeskom, čime jasno i nama govori u kojem duhu i sami trebamo živjeti korizmu. Ona je s jedne strane vrijeme intenzivnog darivanja, bilo kroz post, bilo kroz molitvu ili milostinju, ali je ujedno i vrijeme velikog primanja od Oca koji vidi u tajnosti i koji nam uzvraća mnogo obilatije nego što mi možemo dati. Stoga je ovo milosno korizmeno vrijeme doista vrijeme traženja i primanja od Boga, kada svaki od nas postom, molitvom i milostinjom traži uslišanja i očekuje primiti obilnije milosti od njega. Ali dobiti što traži i primiti obilje Božjih dobročinstava može samo onaj tko je prije darovao, to jest primiti od Boga može samo onaj tko je prije toga oslobodio svoje srce, a najlakši i najjednostavniji put oslobađanja srca je darovati čovjeku što treba od onoga čime sami obilujemo.

Zato autentično duh korizme od nas pretpostavlja veliku skromnost duha, kako ne bismo preuzetno i farizejski u prvi plan isticali vlastita dobra djela, zaboravljajući pri tom ona Božja, kako je to znao lijepo istaknuti i sveti Augustin potičući svoje vjernike na autentičnu pobožnost: „Ali našim molitvama, da bi leteći mogle lakše doći do Boga, uz milostinje i postove, dodajmo krila pobožnosti. Iz toga kršćanski duh shvaća koliko treba biti daleko od krađe tuđe stvari kad čuje da je slično krađi ako svoj višak ne podijeli s potrebnim. Gospodin veli: Dajte i dat će vam se, otpustite i otpustit će vam se. Ove dvije vrste milostinje da dijelimo i otpuštamo, milosrdno i  žarko činimo, mi koji molimo Gospodina da nam udijeli dobra i da nam ne uzvraća na zla. Dajte, veli, i dat će vam se. Ima li što istinskije i pravednije: da onaj tko odbija dati, vara sama sebe i potom ne prima? Ako seljak bestidno traži žetvu tamo gdje zna da nije prethodno sijao, koliko bestidnije traži od Boga bogatog darivatelja onaj koji nije htio uslišati siromaha koji potražuje pomoć? U siromašnom je se htio nahraniti onaj koji ne oskudijeva. Našeg Boga koji je potreban ne prezrimo u siromašnome, kako bismo se potrebni zasitili u njemu bogatome. Imamo potrebnih i potrebni smo: dajmo dakle, kako bismo primili.“

No darivanje nije samo darivanje zemaljskih dobara. Ono postaje slika međusobnog osobnog darivanja i boljih ljudskih odnosa, mira i pomirenja među ljudima, drugom milostinjom koja je mnogo važnija od dijeljenja zemaljskih dobara, jer postaje stvarni duhovni korizmeni ulog. A tko nije u duhovnom miru s braćom, ne može niti ispravno moliti, postiti i dijeliti milostinju. Čini krupni previd onaj tko nema istinskog duha zajedništva s drugima u pogledu zemaljskih dobara, a očekuje za nagradu nebeska, kako to jasno veli i sveti Augustin:  „Da on nije obećao, bilo bi bestidno htjeti dati ova a primiti ona dobra, a pogotovo ne htjeti dati ova, koja pak ne bismo niti imali da ih ne daje onaj koji nas hrabri da ih dajemo. Koji bi to bio bezobrazluk da i u jednima i drugima se ufamo da će nam Bog dati, a u onim najmanjim stvarima preziremo što nam zapovijeda? Otpustite i bit će vam otpušteno. To jest, zaboravite i bit će vam zaboravljeno. Neka se sluga izmiri sa slugom, da ne bi Gospodin kaznio nepravednog slugu. U ovoj vrsti milostinje nitko nije siromašan.“

Sveti Augustin je tako na radikalan način protumačio smisao korizme najprije u iskrenom odnosu s Bogom kroz pobožnost, po kojoj sva ostala pokornička djela primaju krila, ali po kojoj krila prima i iskreno čovjekoljublje. Tko potom ne ide ususret čovjeku, nema pravo stati pred Boga i tražiti. U tom duhu tko ne otpušta drugima grijehe i dugove, uopće ne moli na ispravan način, jer je opraštanje sastavni dio molitve koju nas je naučio moliti naš Gospodin. Samo ako iz dana u dan poboljšavamo svoje odnose s ljudima, možemo reći da smo razumjeli bit korizme kao vremena za intenzivno zajedništvo s Bogom. Trudimo se i sami u ovom svetom vremenu imati istinski duh korizme, a Otac koji vidi u tajnosti uzvratit će nam obilato.

dr. don Ivan Bodrožić

DUHOVNI KUTAK

Korizma

Published by:

Korizma ili četrdesetnica (lat. quadragesima) dio je liturgijske godine u kojem se kršćani pokornički pripremaju za blagdan Uskrs. Pokora traje 40 dana, ali korizma zbog raznih prilagodbi danas tehnički traje nepuna 44 dana.

Korizma počinje Pepelnicom, a završava pred Misu večere Gospodnje na Veliki četvrtak kojom počinje Vazmeno trodnevlje. Kršćani se pripremaju za slavljenje Uskrsa molitvom, postom, slušanjem i čitanjem Božje riječi te dobrim djelima. Odrasli pripadnici za krštenje, katekumeni imaju u korizmi završne pripreme za svoje krštenje u uskrsnoj noći.

U korizmi, kršćani pristupaju sakramentu ispovijedi, da pomireni s Bogom i ljudima radosnije mogu slaviti Uskrs. Značajka misnih nedjeljnih slavlja kroz korizmu je ljubičasta boja liturgijske odjeće.

Unutar korizme ima 6 nedjelja i svaka ima svoje ime. Prva korizmena nedjelja zove se Čista, druga je Pačista, treća Bezimena, četvrta Sredoposna, peta Gluha (Glušna), a šesta je Nedjelja muke Gospodnje ili Cvjetnica.

Budući da uskrsne svečanosti i sam Uskrs nadilazi sve druge liturgijske blagdane po svojoj važnosti, onda se treba za njega posebno i dobro pripraviti u strogoj čistoći i ozbiljnoj pokori. Ne radi se samo o tome da se sjećamo onoga što se dogodilo, jedne povijesne činjenice našega otkupljenja, nego da taj misterij osobno doživimo i oživimo usvajajući njegovu krepost.

Nastanak korizme nije isključivo vezan uz post. Iako je post jedna od vježbi kojima se pripremamo da sveto proslavimo rođendan Otkupljenja, on je bio stroga obveza na početku samo u Svetom tjednu. Trajanje korizme kroz četrdeset dana nadahnuto je sjećanjem na četrdeseta dana koje je Isus proveo u pustinji, Mojsije na Sinaju i Ilija na Horebu. To znači: korizma je zajedničko “povlačenje” vjernika u jedan poseban stil vjerničkog života kroz četrdeset neprekinutih dana kojemu je cilj da pripravi vjernike na uskrsno slavlje kroz pročišćavanje srca i savršenije vršenje kršćanskih dužnosti.

Kroz to vrijeme svaka kršćanska zajednica je posebno sjedinjena s Isusom u pustinji prema programu koji nastoji što više uskladiti s njegovim: život molitve i ustrajnije pokore koja je prožeta intenzivnijim tjelesnim mrtvljenjem, a post je samo jedan od oblika tog mrtvljenja. Ništa nije bio nevažniji, kako to ističi liturgija, post grijeha od materijalnog posta.

DUHOVNI KUTAK

Što je post, a što nemrs?

Published by:

KORIZMENO VRIJEME

Sadržaje pojmova “post” i “nemrs” dobro je iznova pojasniti. Mnogi te dvije riječi smatraju istoznačnicama, sinonimima, premda nisu

Foto: Elvir Tabaković

Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu. Nemrs znači redovito jesti (uobičajena tri obroka dnevno), ali da to ne bude meso (a može biti masno).

Uočiti treba ovo: u dva dana “strogog posta” (Čista srijeda i Veliki petak) nije samo post, nego, zajedno, i post i nemrs! Znači: vjernik toga dana jede samo jedan puni obrok (“do sita”), jer je post i ne jede meso, jer je nemrs! – U ostale petke uzima redovite obroke, ali se odriče mesa. Više od toga nije zapovjeđeno, ali je vrijedno i mnogi poste više i češće (na primjer na Badnjak, uoči Velike Gospe) i strože: “o kruhu i vodi”.

Prema sadašnjoj crkvenoj disciplini post je obvezatan za katolike od navršene 18. do započete 60. godine života: na Pepelnicu i na Veliki petak. Dobrovoljno ga mogu činiti i mlađi i stariji od ovih dobnih odrednica. Za nemrs (običnim petkom) crkveni zakonik je sažet i kratak: “Zakon nemrsa obvezuje one koji su navršili 14. godinu života, osim ako je u petak svetkovina.”

Još nešto o svakom običnom petku. Za naša područja

u petak je nemrs, to jest ne jede se meso. Ali, ako je netko u takvim okolnostima da mora jesti meso (npr. na terenu, u bolnici, u menzi i sl.) može jesti meso, a mjesto toga se u petak treba odreći nečega drugoga (pušenja, pića, zabave…) ili učiniti neko dobro djelo (obilnija molitva, čitanje Svetoga pisma, posjet bolesnika, darivanje potrebnih…) Očito je: Crkva od svih traži ono što svi uglavnom i mogu. Ne pretjeruje, ali nam ne priječi samoinicijativu, to jest učiniti i više no što se traži.

Petak nije odabran slučajno. To je dan Kristove muke i smrti na križu. Svaki je petak “mali Veliki petak”. Vjernik se kroz svoje odricanje sa zahvalnošću sjeća Kristova djela i na svoj skromni način uvećava dobrotu u svom krugu: odricanjem snažeći svoju volju, a dobrim djelima pomažući bližnjima. Imamo li na umu da to svakog petka, stoljećima, čini cijela Crkva, onda je to svojevrsni “toplotni udar dobrote” na cijelom svijetu.

Izvor: www.katolici.org

 

Vijesti

PAPINA KORIZMENA PORUKA

Published by:

PREDSTAVLJENA PAPINA KORIZMENA PORUKA

Zadaća je Crkve držati otvorenima vrata koja povezuju Boga i čovjeka

slika

Kršćani su suočeni s globalizacijom ravnodušnosti. U korizmenoj poruci za 2015. godinu, koja je u utorak 27. siječnja predstavljena na konferenciji za medije u Tiskovnom uredu Svete Stolice, papa Franjo poziva na borbu protiv egoističkoga stava koji se proširio do svjetskih razmjera i zbog kojega zaboravljamo – ili, još gore – zanemarujemo osobe koje pate, kao i nepravde koje trpe, ali i samoga Boga, koji “nije ravnodušan prema svijetu, već ga toliko voli, da je dao svojega Sina za spas svakoga čovjeka”.

Continue reading

  • KONTAKT

    Župa Presvetog Trojstva Čepin1
    Kralja Zvonimira 200
    Čepin

    vlč. Pavo Vukovac
    091/526-6234
    031/381-265

    Radno vrijeme ureda :

    Ponedjeljak:
    – ne radi ured osim u hitnim slučajevima

    Utorak do petak:
    09:00-12:00 i 15:00 do 18:00 h

    Subota – 09:00 do 12:00 h

  • ARHIVA