Korizmeno vrijeme je vrijeme milosti i spasenja, vrijeme obraćenja
i molitve, vrijeme duhovnog čišćenja i konačne odluke za Boga. Korizma je vrijeme,
u kojem pokušavamo intenzivnije steći dobre navike, a osloboditi se onih loših. Poneki odustaju i prije nego što započnu. Ovo vrijeme je vrijeme milosti i daje nam snage da ne odustajemo. Vrijeme korizme ne znači samo manje jesti i piti ili pak uopće manje zahtijevati i trošiti za sebe. Smisao je: Trebamo postati slobodni i zdravi; pronaći samoga sebe; uvježbati i ostvariti ono, što smo po krštenju postali: novi ljudi, djeca Božja u kojima se očituje Krist. Korizma je vrijeme posta i odricanja – želiš li postiti?
– Posti od neljubaznosti. Budi susretljiv prema drugima i prema samom sebi.
– Posti od srditosti i moli: „Isuse blaga i ponizna srca, učini srce moje po srcu svome.“
– Posti od gunđanja i nezadovoljstva. Otvori oči za sve dobro koje te okružuje i raduj mu se.
– Posti od gorčine i budi zahvalan za ono što imaš.
– Posti od nestrpljenja i pretjeranih očekivanja i prihvati ljude kakvi jesu.
– Posti od pesimizma,traži i nalazi pozitivne stvari i događaje oko sebe.
– Posti od pustih i nepotrebnih briga i usudi se imati povjerenja uBoga.
– Posti od jalove kritike i učini nešto konstruktivno.
– Posti od ogovaranja i otkrij Isusa koji živi u ljudima.
– Posti od sebičnosti i otvori se svojoj okolini.
– Posti od osvetoljubivosti i pruži ruku pomirnicu.
– Posti od nepotrebnih riječi. Saslušaj druge.
– Posti od želje za posjedovanjem i raduj se postojanju.
– Posti od ponavljanja pobožnih riječi i uroni umolitvu.
– Posti od oholosti i otkrij vrijednost ljudi koji te okružuju.
– Posti od nepravde i otkrij radost pravednosti.
– Posti od iskorištavanja drugih i cijeni tuđi rad po njegovoj pravoj vrijednosti.
– Posti od lijenosti i učini nešto za društvo u kojem živiš.
– Posti od neumjerenosti i svedi svoje potrebe na razumnu mjeru.
– Posti od bludnosti i otkrij ljepotu dostojanstva svoga i tuđeg tijela.
– Posti od škrtosti i otvori srce za potrebe onih koji imaju manje od tebe.
– Posti od zavisti i veseli se tuđoj radosti.
– Posti od površnosti i savjesno se posveti onomu što radiš.
– Posti od laži i otkrij ljepotu istine. Ona će te osloboditi.
– Posti o kruhu i vodi. To će ti sigurno pomoći.
– Čini drugomu što je tebi drago da ti drugi čini. Ljubi Boga nadasve. Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe. Tada će ti korizma donijeti ploda.
Sveti Pavao nas poziva: „Evo sad je milosno vrijeme. Sad je dan spasenja!“ (2 Kor 6,2) Sada! Ne bilo kada, ne sutra, ne za dva, tri sata ili za dva, tri dana. Sada, ovoga trenutka! Sada je odlučujuće vrijeme, odlučujući dan, odlučujući sat- ne samo za ljude Korinta, nego i za vas i za mene – danas. Sada je za mene trenutak spasenja! Koje li milosti biti svjestan toga i za to se odlučiti!
Tag Archives: post
Što je post, a što nemrs?
KORIZMENO VRIJEME
Sadržaje pojmova “post” i “nemrs” dobro je iznova pojasniti. Mnogi te dvije riječi smatraju istoznačnicama, sinonimima, premda nisu
Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu. Nemrs znači redovito jesti (uobičajena tri obroka dnevno), ali da to ne bude meso (a može biti masno).
Uočiti treba ovo: u dva dana “strogog posta” (Čista srijeda i Veliki petak) nije samo post, nego, zajedno, i post i nemrs! Znači: vjernik toga dana jede samo jedan puni obrok (“do sita”), jer je post i ne jede meso, jer je nemrs! – U ostale petke uzima redovite obroke, ali se odriče mesa. Više od toga nije zapovjeđeno, ali je vrijedno i mnogi poste više i češće (na primjer na Badnjak, uoči Velike Gospe) i strože: “o kruhu i vodi”.
Prema sadašnjoj crkvenoj disciplini post je obvezatan za katolike od navršene 18. do započete 60. godine života: na Pepelnicu i na Veliki petak. Dobrovoljno ga mogu činiti i mlađi i stariji od ovih dobnih odrednica. Za nemrs (običnim petkom) crkveni zakonik je sažet i kratak: “Zakon nemrsa obvezuje one koji su navršili 14. godinu života, osim ako je u petak svetkovina.”
Još nešto o svakom običnom petku. Za naša područja
u petak je nemrs, to jest ne jede se meso. Ali, ako je netko u takvim okolnostima da mora jesti meso (npr. na terenu, u bolnici, u menzi i sl.) može jesti meso, a mjesto toga se u petak treba odreći nečega drugoga (pušenja, pića, zabave…) ili učiniti neko dobro djelo (obilnija molitva, čitanje Svetoga pisma, posjet bolesnika, darivanje potrebnih…) Očito je: Crkva od svih traži ono što svi uglavnom i mogu. Ne pretjeruje, ali nam ne priječi samoinicijativu, to jest učiniti i više no što se traži.
Petak nije odabran slučajno. To je dan Kristove muke i smrti na križu. Svaki je petak “mali Veliki petak”. Vjernik se kroz svoje odricanje sa zahvalnošću sjeća Kristova djela i na svoj skromni način uvećava dobrotu u svom krugu: odricanjem snažeći svoju volju, a dobrim djelima pomažući bližnjima. Imamo li na umu da to svakog petka, stoljećima, čini cijela Crkva, onda je to svojevrsni “toplotni udar dobrote” na cijelom svijetu.
Izvor: www.katolici.org
