PROPOVIJED IZ DOMA SV. MARTE
Nije da smo mi pobjednici nad našim neprijateljima, nad grijehom. Ne – mi smo toliko vezani na ljubav Božju, da nijedna osoba, nijedna moć, nijedna stvar nas neće moći rastaviti od te ljubavi.
Bog može samo ljubiti; on ne osuđuje. Ljubav je „njegova slabost“ i „naša pobjeda“ – rekao je papa Franjo na jutrošnjoj misi u Domu sv. Marta. U prvome čitanju, sveti Pavao objašnjava da su kršćani pobjednici: „Ako je Bog za nas, tko će protiv nas?“ Čini se – rekao je Papa – da kršćanin ima u rukama snagu sigurnosti pobjednika, kao da je to njegovo svojstvo. Gotovo da bi kršćani mogli na trijumfalistički način reći: „Sada smo mi šampioni!“ Međutim, mi imamo pobjedu zato što nas „ništa ne može rastaviti od ljubavi Božje u Kristu Isusu Gospodinu našem.
Nije da smo mi pobjednici nad našim neprijateljima, nad grijehom. Ne – mi smo toliko vezani na ljubav Božju, da nijedna osoba, nijedna moć, nijedna stvar nas neće moći rastaviti od te ljubavi. Pavao je uvidio da se radi o daru ponovnog stvaranja, o daru obnove u Isusu Kristu. On je vidio ljubav Božju, ljubav koju se ne može objasniti – rekao je papa Franjo.
Svaki čovjek može odbiti dar, radije izabrati svoju taštinu, oholost, svoj grijeh. Ali dar postoji. To je dar Božje ljubavi; Bog koji se ne može od nas odijeliti. To je – prema riječima pape Franje – Božja nemoć. Mi govorimo: „Bog je moćan, može učiniti sve!“ – osim jedne stvari, a to je odijeliti se od nas. U evanđelju imamo sliku Isusa kako plače nad Jeruzalemom, i to nam omogućuje da shvatimo nešto od te ljubavi. U njegovom plaču se nalazi sva Božja nemoć: njegova nemogućnost da ne ljubi, da se od nas odijeli – ustvrdio je Papa.
Isus plače nad Jeruzalemom koji ubija svoje proroke, one koji su naviještali njegovo spasenje. Bog govori Jeruzalemu i svima nama: „Koliko li puta htjedoh okupiti djecu tvoju kao što kvočka okuplja piliće pod krila, i ne htjedoste!“ Sveti Pavao zbog toga ističe – smatra Papa – da nas nijedan stvor neće moći rastaviti od Božje ljubavi.
Bog ne može ne voljeti – to je naša sigurnost. Može se tu ljubav odbiti, može je se odbijati poput dobroga razbojnika, sve do kraja života. Ali i tamo ga čeka Božja ljubav. I najzlobnijeg, najvećeg hulitelja Bog ljubi sa svojom očinskom nježnošću. U Božjem plaču nad Jeruzalemom, u njegovim suzama sva je njegova ljubav: On plače za mnom, kad se udaljim. Plače za zločincima, koji čine tolike ružne stvari i nanose veliko zlo čovječanstvu. Čeka, ne osuđuje i plače. Zašto? Zato što ljubi – zaključio je Sveti Otac.
Radio Vatikan | Bitno.net
